Psiholo ka terapija be chatov

Terapija je djelovanje patolo¹kih odnosa izmeðu ¾ena ili èlanova obitelji, kao i dokazana metoda lijeèenja psihe pojedinih pacijenata.Ako ovisnost sprjeèava pravilno funkcioniranje, brak smatra granicu razvoda ili veze izmeðu èlanova najbli¾e skupine su blizu raspada, dolazi do specijalista s povr¹ine psiholo¹kih znanosti. Nitko od nas nije radikalno autonoman pojedinac koji ne komunicira s bilo kojim drugim ljudskim poslovima, stoga budite sigurni da ostanete u kontaktu s ljudima. Navedeni etièki imperativ odnosi se prije svega na na¹e najbli¾e roðake, odnosno prijatelje, partnere i poznanike. Piæe iz psihoterapijskih planova je usmjerenje na razvijanje emocionalne kompetencije osobe koja se lijeèi, tj. poveæanje samopo¹tovanja i samokontrole, suoèavanje sa stresom ili fobijama, te pobolj¹anje motivacije za susretom, vje¹tine meðuljudskih odnosa ili pobolj¹anje uèinkovitosti pojavljivanja s okolinom.

Terapija pod nadzorom psihologa, psihoterapeuta ili psihijatra je metoda lijeèenja u sluèaju poremeæaja kao ¹to su depresija, nesanica ili ovisnosti druge vrste uz uloge neuroze i raznih strahova. Psihoterapija se sastoji od meðusobnih odnosa lijeènika i pacijenta, a same reakcije u psiholo¹koj terapiji su razlièite, jer ovise o specifiènom naèinu razumijevanja èovjeka i izvora analiziranih mentalnih poremeæaja i pomoæi s veæim poremeæajima i prirodi psihoterapije. Jedan ili vi¹e uvodnih sastanaka se odr¾avaju na samom poèetku lijeèenja, tijekom kojeg se provodi konzultacija ili intervju. Zatim slijedi terapijski ugovor u kojem se prikazuju ¾eljeni ciljevi terapije, uèestalost pojedinaènih sjednica, procijenjeno vrijeme njihovog postojanja, financijski aran¾mani i druge nijanse u kombinaciji s tijekom psihoterapijskog lijeèenja. Opæenito, terapija se provodi s najvi¹e tri sastanka tjedno, svaki put u trajanju od oko jednog sata, a trajanje psihoterapije obièno se kreæe od nekoliko do nekoliko mjeseci.

Krakov ima mnoge klinike i terapeutske centre u kojima specijalisti, kroz sintezu teorijskih znanja i praktiènih osjeæaja izvedenih iz bogatih struja psihoterapije, poku¹avaju individualno prilagoditi razlièite dijagnostièke metode odreðenoj jedinici koja je osobni problem. Neki terapeuti sjede u psihoanalitièkim (koji se nazivaju i psihodinamski postupci izvedeni iz Sigmunda Freuda, koji se sastoji u tome da kroz njihovo tumaèenje svjesni nesvjesnih stvari i ljubavi. Drugi psihoterapeuti koriste terapiju u sustavnoj, kognitivno-bihevioralnoj, humanistièko-egzistencijalnoj ili hipnoterapiji. U ovom kontekstu treba napomenuti da postoji fenomen unutar fenomena koji se obièno naziva psihoterapija. Pa, raèuna na dva znaèajno razlièita tipa psiholo¹kog savjetovanja - psihoterapiju i psihosocijalnu podr¹ku, koja se postavlja tamo gdje pacijentu oèito treba podr¹ka, ne postoji definirana (prema sada¹njim medicinskim standardima bolest ili mentalni poremeæaj.