Bolest depresije

Depresija pogaða sve vi¹e i vi¹e uloga svih uzrasta s godinom. I profesionalno odgovorne osobe i starija djeca takoðer se suoèavaju s tom bole¹æu. Mnogi od njih godinama su bez ljudi s bolestima, a veæina se bori s novim metodama borbe protiv posljednjeg razornog mentalnog poremeæaja.

Lijeèenje depresije obièno se temelji na psihoterapiji, koja bi, kako bi se poveæala uèinkovitost terapije, trebala biti korisna s farmakolo¹kim sredstvima. Mnoge glave nisu svjesne èinjenice da antidepresive mogu propisati samo lijeènici koji rade u psihijatriji. Meðutim, dobar psihijatar u Krakovu, prije nego ¹to poène lijeèiti depresiju, mora dijagnosticirati bolest pravilno, ukljuèujuæi primjenom posebnih psihometrijskih testova uz kori¹tenje klasifikacije simptoma koji omoguæuju procjenu depresivne epizode. Tek nakon dijagnoze bolesti i razine njezine ozbiljnosti, psihijatar odreðuje sustav svog djelovanja. Farmakolo¹ko lijeèenje se preporuèuje ne samo tijekom te¾ine simptoma bolesti, veæ èesto i tijekom asimptomatskih razdoblja, jer je depresija ponavljajuæa bolest. Trenutno kori¹teni antidepresivi prvenstveno su namijenjeni stabiliziranju pacijentovog raspolo¾enja, uklanjanju tjeskobe ili suicidalnih ideja. Na¾alost, pravilan izbor uèinkovitih lijekova ponekad traje jako dugo, jer pacijenti razlièito reagiraju na pojedinaène aktivne tvari. Farmakolo¹ka terapija je vrlo èesto stra¾nji dio ¾ivota pacijenta, osobito u sluèaju tzv endogena depresija. Osoba koja ostaje na relapsu depresije mora biti pod sustavnom brigom psihijatra koji ne samo da kontrolira stanje pacijenta, veæ i najbolje procjenjuje napredak lijeèenja i moguæu potrebu za promjenom oblika terapije. Iako moderne antidepresive pokazuju jo¹ veæu uèinkovitost, psihijatri preporuèuju paralelnu psihoterapiju. Psihoterapija omoguæuje pacijentima da bolje prepoznaju recidive i ukazuju na metode suoèavanja u velikim trenucima.